Vještačka inteligencija već danas može obavljati brojne zadatke koji su ranije zahtijevali mnogo više ljudskog rada. AI može odgovarati korisnicima, analizirati dokumente, prevoditi, pisati jednostavne tekstove, obrađivati podatke i pomagati pri programiranju. Ako želite prvo razumjeti osnovu ove tehnologije, pogledajte naš vodič o tome šta je vještačka inteligencija i kako funkcioniše.
Ipak, preciznije je govoriti o automatizaciji pojedinih zadataka nego o potpunom nestanku zanimanja. U mnogim poslovima AI može preuzeti rutinski dio posla, dok čovjek i dalje kontroliše rezultat, komunicira s ljudima, donosi odluke i preuzima odgovornost.
AI češće zamjenjuje zadatke nego cijela zanimanja
Kada se govori o tome koje poslove AI može raditi, lako je stvoriti utisak da će cijelo zanimanje jednostavno nestati čim se pojavi dovoljno dobar alat. U praksi je situacija obično složenija.
Većina radnih mjesta sastoji se od više različitih zadataka. Neki su rutinski i lako ponovljivi, dok drugi zahtijevaju iskustvo, razgovor s ljudima, procjenu situacije ili odgovornost.
Zamislimo zaposlenika u korisničkoj podršci. AI chatbot može odgovoriti na desetine uobičajenih pitanja o radnom vremenu, povratu robe ili statusu narudžbe. Međutim, komplikovana reklamacija, ljut korisnik ili situacija koja zahtijeva izuzetak od pravila i dalje može završiti kod čovjeka.
Zato AI često prvo mijenja način na koji se posao obavlja, a tek onda eventualno utiče na broj ljudi potreban za određene zadatke.
Korisnička podrška i odgovaranje na česta pitanja
Korisnička podrška jedno je od područja u kojima je automatizacija već vrlo vidljiva.
AI chatbotovi mogu:
- odgovarati na često postavljana pitanja;
- usmjeravati korisnike prema odgovarajućoj usluzi;
- davati osnovne informacije o proizvodima;
- provjeravati određene podatke kada imaju pristup sistemu kompanije;
- raditi 24 sata dnevno.
Za kompaniju to može značiti da manji broj zaposlenih mora ručno odgovarati na stotine gotovo identičnih pitanja.
Ipak, AI nije jednako dobar u svim situacijama. Kada korisnik ima neobičan problem, kada je potrebno razumjeti nezadovoljstvo ili kada rješenje zahtijeva donošenje odluke izvan unaprijed definisanih pravila, ljudski agent i dalje ima važnu ulogu.
Unos, sortiranje i obrada podataka
Rutinski rad s podacima spada među zadatke koje je relativno lako automatizovati.
AI i drugi sistemi automatizacije mogu pomoći pri:
- unosu podataka iz dokumenata;
- kategorizaciji zapisa;
- izdvajanju imena, datuma i brojeva;
- obradi tabela;
- spajanju podataka iz više izvora;
- pripremi osnovnih izvještaja.
Naprimjer, umjesto da zaposlenik ručno prepisuje podatke iz velikog broja računa u tabelu, softver može prepoznati određena polja i pripremiti podatke za provjeru.
Čovjek je i dalje potreban kada su dokumenti nejasni, podaci nepotpuni ili je potrebno procijeniti šta određena informacija zapravo znači.
Transkripcija audio i video sadržaja
Pretvaranje govora u tekst nekada je zahtijevalo da osoba presluša cijeli snimak i ručno ga prepiše. Danas AI sistemi to mogu uraditi mnogo brže.
Moguće je automatski:
- pretvoriti govor u tekst;
- napraviti titlove;
- razdvojiti govornike;
- sažeti razgovor;
- izdvojiti najvažnije tačke sastanka.
To ne znači da je transkripcija uvijek savršena. Loš zvuk, buka, više ljudi koji govore istovremeno, lokalni dijalekti i stručni izrazi mogu dovesti do grešaka.
Zato kod važnih intervjua, pravnih zapisa ili stručnog sadržaja rezultat obično treba pregledati.
Prevođenje jednostavnih tekstova
AI danas može vrlo brzo prevoditi velike količine teksta između brojnih jezika.
Za svakodnevne poruke, osnovne emailove, interne dokumente ili razumijevanje sadržaja na stranom jeziku automatski prijevod često može biti sasvim dovoljan.
AI također može prilagoditi ton teksta i pokušati napraviti prirodniji prijevod umjesto doslovnog prebacivanja svake riječi.
Profesionalni prevodioci ipak ostaju važni kada tekst zahtijeva preciznu terminologiju, razumijevanje kulture, pravnu tačnost ili specifičan stil. Jedna pogrešno prevedena riječ u ugovoru ili medicinskom dokumentu može imati mnogo veće posljedice nego greška u neformalnoj poruci.
Pisanje rutinskog sadržaja
Generativni AI može vrlo brzo napraviti nacrt različitih vrsta tekstualnog sadržaja.
AI već može pomagati pri pisanju:
- opisa proizvoda;
- kraćih emailova;
- sažetaka;
- jednostavnih izvještaja;
- objava za društvene mreže;
- naslova;
- prvih verzija članaka.
To ne znači da je svaki generisani tekst spreman za objavljivanje. AI može ponavljati informacije, koristiti neprirodne formulacije ili navesti netačnu činjenicu.
Kreativno pisanje, ozbiljan urednički rad i stručni sadržaj i dalje zahtijevaju ljudsku procjenu. Više o granicama ovakvih sistema možete pročitati u vodiču šta sve AI može, a šta još uvijek ne može.
Obrada i generisanje slika
AI mijenja i dio poslova koji se odnose na obradu vizuelnog sadržaja.
Danas može pomoći pri:
- uklanjanju pozadine sa fotografije;
- uklanjanju pojedinih objekata;
- osnovnom poboljšanju fotografija;
- generisanju novih vizuala iz tekstualnog opisa;
- promjeni dimenzija i formata;
- izradi jednostavnih marketinških vizuala.
Za jednostavne zadatke koji su ranije zahtijevali ručnu obradu to može značajno ubrzati posao.
Profesionalni dizajn ipak nije samo tehničko pomjeranje elemenata. Brending, vizuelna komunikacija, razumijevanje publike i donošenje kreativnih odluka i dalje zahtijevaju ljudski doprinos.
Osnovni programerski zadaci
AI alati mogu pomoći i pri pisanju softvera.
Mogu:
- generisati jednostavne dijelove koda;
- objasniti šta određeni kod radi;
- predložiti ispravku greške;
- pisati jednostavne skripte;
- praviti dokumentaciju;
- predlagati strukturu rješenja.
Iskusnom programeru takvi alati mogu ubrzati rutinske dijelove posla, dok početniku mogu pomoći da razumije određeni koncept.
Međutim, generisani kod može imati greške, sigurnosne propuste ili jednostavno biti loše rješenje za konkretan projekat. Zato ozbiljan kod treba pregledati i testirati prije korištenja.
Obrada emailova i administrativni zadaci
Dio kancelarijskog i administrativnog rada također se može automatizovati.
AI može pomoći pri:
- izradi nacrta odgovora na email;
- sažimanju dugih email razgovora;
- sortiranju poruka;
- pripremi bilješki sa sastanka;
- organizaciji zadataka;
- zakazivanju;
- pripremi jednostavnih dokumenata;
- vođenju određenih evidencija.
Takvi alati mogu smanjiti vrijeme koje zaposlenik troši na ponavljajuće administrativne poslove i ostaviti više vremena za zadatke koji zahtijevaju procjenu ili komunikaciju.
Analiza i sortiranje dokumenata
Kada kompanija ima stotine ili hiljade dokumenata, ručni pregled svakog od njih može biti vrlo spor.
AI može pomoći pri obradi:
- ugovora;
- izvještaja;
- prijava;
- obrazaca;
- dugih tekstualnih dokumenata.
Sistem može izdvojiti određene podatke, grupisati dokumente ili napraviti početni sažetak.
Kod pravnih, finansijskih i drugih važnih dokumenata rezultat ipak ne treba prihvatiti bez provjere. AI može previdjeti detalj ili pogrešno protumačiti formulaciju koja stručnjaku ima posebno značenje.
Osnovna analiza podataka
AI može biti koristan i kod rada s tabelama i većim skupovima podataka.
Može pomoći pri:
- traženju obrazaca;
- sažimanju podataka;
- poređenju vrijednosti;
- pravljenju osnovnih izvještaja;
- otkrivanju odstupanja;
- pripremi vizualizacija.
Takva analiza može ubrzati rad analitičara, ali zaključak koji AI ponudi nije automatski ispravan. Loši ili nepotpuni podaci mogu dovesti do lošeg rezultata bez obzira na kvalitet modela.
Moderiranje sadržaja
Velike online platforme svakodnevno obrađuju količinu sadržaja koju ljudi sami teško mogu pregledati.
AI sistemi mogu pomoći u prepoznavanju:
- spama;
- određenih uvredljivih poruka;
- sumnjivog ponašanja;
- određenih kategorija zabranjenog ili neprikladnog sadržaja.
Problem nastaje kada je za pravilnu odluku potrebno razumjeti kontekst.
Sarkazam, citiranje nečije izjave, humor ili lokalni izraz mogu zbuniti automatizovani sistem. Zato se kod složenijih i spornih slučajeva često mora uključiti čovjek.
Zapošljavanje i obrada prijava
AI se može koristiti kao pomoć i kod velikog broja prijava za posao.
Sistemi mogu:
- organizovati CV-jeve;
- izdvojiti obrazovanje i iskustvo;
- pretraživati određene kvalifikacije;
- grupisati prijave;
- pripremiti osnovni pregled kandidata.
Takva automatizacija može uštedjeti vrijeme kada kompanija primi veliki broj prijava.
Ipak, konačnu odluku o zapošljavanju ne bi trebalo slijepo prepustiti algoritmu. Podaci mogu biti nepotpuni, kriteriji pogrešno postavljeni, a automatizovani sistem može propustiti kontekst koji je važan za procjenu kandidata.
Koji poslovi su trenutno najviše izloženi automatizaciji?
Preciznije je govoriti o vrstama zadataka koji su podložniji automatizaciji nego praviti dramatične liste zanimanja koja će navodno nestati.
AI posebno dobro odgovara zadacima koji su:
- rutinski;
- ponavljajući;
- digitalni;
- jasno definisani;
- zasnovani na velikoj količini teksta ili podataka.
Zbog toga su više izloženi zadaci poput unosa podataka, jednostavne administracije, osnovne korisničke podrške, rutinskog pisanja, transkripcije i jednostavne obrade digitalnog sadržaja.
Čak i u tim područjima to ne znači da će svaki zaposlenik biti zamijenjen. Često se mijenja samo količina vremena koju čovjek mora posvetiti pojedinom dijelu posla.
Koje poslove je mnogo teže potpuno zamijeniti?
Potpuna automatizacija mnogo je teža kada posao zahtijeva kombinaciju fizičkog rada, ljudskog povjerenja, iskustva i prilagođavanja nepredvidivim situacijama.
Teže je potpuno automatizovati poslove koji zahtijevaju:
- fizički rad u nepredvidivom okruženju;
- empatiju i emocionalnu podršku;
- složene međuljudske odnose;
- pregovaranje;
- visok nivo odgovornosti;
- praktično iskustvo;
- kreativno donošenje odluka;
- brzo prilagođavanje neuobičajenim situacijama.
Naprimjer, AI može liječniku pomoći pri obradi informacija, ali komunikacija s pacijentom, razumijevanje cijelog slučaja i odgovornost za liječenje mnogo su širi od samog generisanja odgovora.
Da li će AI ukinuti radna mjesta?
AI može smanjiti potrebu za određenim rutinskim zadacima i promijeniti broj ljudi potreban za njihovo obavljanje. Istovremeno može povećati produktivnost zaposlenih, promijeniti opis postojećih radnih mjesta i stvoriti nove potrebe za ljudima koji znaju koristiti i nadzirati AI sisteme.
Zbog toga nije realno cijelu temu svesti na tvrdnju da će AI „ukinuti poslove“ ili, s druge strane, da neće imati nikakav uticaj na zaposlenost.
Uticaj se razlikuje od industrije do industrije. U nekim poslovima AI može preuzeti veći dio rutinskog rada, dok će u drugima uglavnom služiti kao pomoćni alat.
Važno je i da se kod uvođenja AI-ja razmišlja o sigurnosti podataka i posljedicama automatizovanih odluka. Više o tim rizicima možete pročitati u članku da li je vještačka inteligencija sigurna i kako je koristiti odgovorno.
Kako se pripremiti za promjene koje donosi AI?
Za većinu ljudi korisnije je naučiti raditi s novim alatima nego pokušavati predvidjeti tačno koje će zanimanje postojati za deset godina.
Nekoliko vještina može postati posebno važno:
- naučiti koristiti AI alate koji su relevantni za vlastiti posao;
- razvijati stručno znanje kako biste mogli procijeniti kvalitet AI rezultata;
- poboljšavati komunikacijske vještine i rad s ljudima;
- razvijati kritičko razmišljanje umjesto slijepog prihvatanja odgovora;
- učiti provjeravati AI rezultate i prepoznavati greške;
- koristiti AI kao alat za produktivnost, a ne kao zamjenu za vlastito znanje.
Osoba koja razumije svoj posao i zna kako AI koristiti za ubrzavanje rutinskih dijelova rada može imati značajnu prednost u odnosu na nekoga ko novu tehnologiju potpuno ignoriše.
Najčešća pitanja o AI-ju i poslovima
Koje poslove AI već može raditi?
AI već može obavljati ili značajno ubrzati zadatke kao što su unos i sortiranje podataka, transkripcija, jednostavni prijevodi, osnovna korisnička podrška, pisanje rutinskog sadržaja, analiza dokumenata i određeni programerski zadaci.
Može li AI u potpunosti zamijeniti čovjeka?
U pojedinim vrlo uskim i rutinskim zadacima automatizacija može biti gotovo potpuna. Međutim, većina zanimanja uključuje različite zadatke, odgovornost i komunikaciju, pa je češći scenario da AI mijenja posao nego da potpuno zamijeni čovjeka.
Koji poslovi su najviše ugroženi?
Najviše su izloženi zadaci koji su ponavljajući, digitalni, lako mjerljivi i imaju jasna pravila, poput unosa podataka, jednostavne administracije, rutinskog pisanja i osnovne podrške korisnicima.
Da li AI može zamijeniti programere?
AI može automatizovati dio programerskih zadataka, poput pisanja jednostavnog koda, dokumentacije ili pronalaženja određenih grešaka. Razvoj ozbiljnih sistema i dalje zahtijeva razumijevanje arhitekture, sigurnosti, poslovnih zahtjeva i testiranja.
Može li AI zamijeniti prevodioce?
AI može biti dovoljan za veliki broj jednostavnih i rutinskih prijevoda. Kod pravnih, književnih, marketinških i stručnih tekstova ljudski prevodilac i dalje može biti važan zbog konteksta, stila i preciznosti.
Koji poslovi su najmanje podložni automatizaciji?
Teže je automatizovati poslove koji zahtijevaju kombinaciju praktičnog rada, empatije, složenih međuljudskih odnosa, kreativnog odlučivanja, odgovornosti i prilagođavanja nepredvidivim okolnostima.
Kako se pripremiti za AI promjene na tržištu rada?
Korisno je naučiti koristiti AI alate povezane s vlastitim zanimanjem, razvijati stručna znanja, kritičko razmišljanje i komunikaciju te naučiti provjeravati rezultate koje AI generiše.
Zaključak
AI već može preuzeti veliki broj rutinskih zadataka: od unosa podataka i transkripcije do pisanja jednostavnog sadržaja, obrade dokumenata i osnovne korisničke podrške.
Ipak, automatizacija zadatka nije isto što i nestanak cijelog zanimanja. U mnogim poslovima AI postaje alat koji ubrzava određene dijelove rada, dok čovjek ostaje potreban za provjeru, komunikaciju, procjenu i donošenje odluka.
Zato je preciznije govoriti o tome kako AI mijenja poslove nego jednostavno pitati koja će zanimanja potpuno zamijeniti.