Vještačka inteligencija, odnosno AI, naziv je za tehnologije koje računarima omogućavaju da obavljaju zadatke za koje je ranije uglavnom bila potrebna ljudska inteligencija. To uključuje razumijevanje i stvaranje teksta, prepoznavanje fotografija, prevođenje, preporučivanje sadržaja i analiziranje velikih količina podataka.
Iako se o AI-ju posljednjih godina govori mnogo više, ovu tehnologiju vjerovatno već koristite svakodnevno. Preporuke na YouTubeu i Netflixu, spam filter u emailu, navigacija, obrada fotografija na telefonu i alati poput ChatGPT-a samo su neki od primjera.
U nastavku ćemo jednostavno objasniti šta je vještačka inteligencija, kako funkcioniše, gdje se koristi i koje su njene glavne mogućnosti i ograničenja.
Šta je vještačka inteligencija?
Skraćenica AI dolazi od engleskog izraza Artificial Intelligence, što na bosanskom jeziku znači vještačka inteligencija.
AI nije jedan program niti jedna konkretna tehnologija. To je široko područje računarstva koje obuhvata različite metode i sisteme sposobne da obavljaju zadatke koji obično zahtijevaju određene ljudske sposobnosti.
To mogu biti:
- razumijevanje jezika;
- prepoznavanje objekata na fotografijama;
- pronalaženje obrazaca u podacima;
- predviđanje rezultata;
- prevođenje;
- stvaranje teksta, slika ili zvuka;
- preporučivanje sadržaja.
Dobar primjer je spam filter u emailu. Sistem može analizirati poruke i procijeniti koje vjerovatno predstavljaju neželjenu poštu.
YouTube koristi drugačije AI sisteme kako bi procijenio koji bi vam video mogao biti zanimljiv, dok ChatGPT koristi modele dizajnirane za obradu i generisanje jezika.
Sva tri primjera uključuju vještačku inteligenciju, ali njihova namjena i način rada nisu isti.
Kako funkcioniše vještačka inteligencija?
Najjednostavnije objašnjenje rada mnogih modernih AI sistema može se prikazati ovako:
podaci → učenje obrazaca → model → rezultat ili predviđanje
Tokom treniranja AI model dobija veliki broj primjera iz kojih pokušava prepoznati određene obrasce.
Zamislimo sistem koji treba razlikovati fotografije mačaka i pasa. Tokom treniranja može analizirati veliki broj označenih fotografija obje životinje.
Model postepeno uči obrasce koji mu pomažu da ih razlikuje. Kada kasnije dobije fotografiju koju ranije nije vidio, može procijeniti da li se na njoj nalazi mačka ili pas.
Kod drugih AI sistema princip može biti znatno složeniji, ali je osnovna ideja slična: model koristi naučene obrasce kako bi napravio predviđanje ili generisao određeni rezultat.
Važno je razumjeti da AI uglavnom ne razmišlja na isti način kao čovjek.
Činjenica da chatbot može napisati uvjerljiv odgovor ne znači da informacije razumije na isti način na koji ih razumije osoba.
Šta je mašinsko učenje?
Mašinsko učenje, odnosno machine learning, jedan je dio šireg područja vještačke inteligencije.
Odnos možemo pojednostavljeno prikazati ovako:
vještačka inteligencija → mašinsko učenje → deep learning
Kod klasičnog programiranja programer definiše pravila prema kojima program treba raditi.
Kod mašinskog učenja sistem može učiti obrasce na osnovu podataka i primjera, umjesto da programer unaprijed ručno napiše pravilo za svaku moguću situaciju.
Primjer je sistem za prepoznavanje neželjenih email poruka. Umjesto pravljenja ogromne liste svih mogućih spam poruka, model može učiti iz velikog broja prethodnih primjera.
Šta je deep learning?
Deep learning, odnosno duboko učenje, vrsta je mašinskog učenja koja koristi složene neuronske mreže.
Ova tehnologija nalazi primjenu u područjima poput prepoznavanja slika, obrade govora i prirodnog jezika.
Za razumijevanje osnovnog koncepta AI-ja nije potrebno poznavati matematičku pozadinu neuronskih mreža. Dovoljno je znati da predstavljaju jedan od načina na koji moderni sistemi mogu učiti složene obrasce iz velikih količina podataka.
Šta je generativna vještačka inteligencija?
Generativna vještačka inteligencija posebno je privukla pažnju jer ne služi samo za analiziranje postojećih informacija.
Ona može stvarati novi sadržaj.
Generativni AI može proizvoditi:
- tekst;
- fotografije i ilustracije;
- zvuk;
- muziku;
- video;
- programski kod.
Poznati primjeri generativnih AI alata uključuju ChatGPT, Google Gemini i Microsoft Copilot, kao i različite alate za generisanje fotografija i videa.
Korisnik takvom sistemu obično daje instrukciju, pitanje ili opis onoga što želi, a model na osnovu toga generiše rezultat.
Naprimjer, od AI alata možete zatražiti da objasni određeni pojam jednostavnijim riječima, napravi sažetak dugog dokumenta ili predloži strukturu poslovnog emaila.
Generisani sadržaj ipak ne treba automatski smatrati tačnim samo zato što djeluje uvjerljivo.
Gdje se vještačka inteligencija koristi?
AI nije ograničen na chatbotove. Koristi se u velikom broju proizvoda i usluga koje svakodnevno koristimo.
Mobiteli
Moderni pametni telefoni koriste AI za različite funkcije.
- obradu i poboljšavanje fotografija;
- prepoznavanje lica;
- glasovne asistente;
- predviđanje riječi tokom pisanja;
- organizovanje fotografija;
- uklanjanje neželjenih elemenata sa fotografije.
Korisnik često ni ne primijeti da se u pozadini određene funkcije koristi AI.
Internet i društvene mreže
Pretraživači, društvene mreže i velike internet platforme koriste različite algoritme i AI sisteme za sortiranje i preporučivanje ogromne količine sadržaja.
- preporuke videa i objava;
- rezultate pretrage;
- personalizaciju sadržaja;
- otkrivanje neželjenog sadržaja;
- moderiranje;
- prepoznavanje spam aktivnosti.
Zbog toga dvije osobe na istoj platformi ne moraju vidjeti iste preporuke.
Posao
AI alati sve više se koriste kao pomoć u svakodnevnim poslovnim zadacima.
- analiziranju podataka;
- pisanju i uređivanju teksta;
- sažimanju dokumenata;
- automatizaciji ponavljajućih zadataka;
- korisničkoj podršci;
- programiranju;
- pretraživanju velikih količina informacija.
Njihova stvarna korisnost zavisi od zadatka i kvaliteta sistema koji se koristi.
Medicina
Vještačka inteligencija koristi se i u medicini, između ostalog za analizu velikih količina podataka i pomoć pri obradi medicinskih snimaka.
Takvi sistemi mogu pomoći zdravstvenim stručnjacima, ali ih ne treba automatski posmatrati kao zamjenu za doktora.
Posebno kod zdravstvenih odluka važno je razlikovati alat koji pruža informacije od stručnjaka koji može uzeti u obzir cjelokupno zdravstveno stanje osobe.
Automobili
Moderni automobili koriste različite računarske sisteme za pomoć vozaču.
- prepoznavanju vozila i drugih objekata;
- praćenju saobraćajne trake;
- sistemima pomoći pri parkiranju;
- navigaciji;
- upozorenjima na potencijalnu opasnost;
- drugim sistemima pomoći vozaču.
Nivo automatizacije razlikuje se od vozila do vozila.
Primjeri AI-ja koje možda već koristite
Kada neko spomene AI, mnogi prvo pomisle na ChatGPT. Međutim, vještačka inteligencija postoji u mnogo više svakodnevnih proizvoda.
- Google pretraga;
- Google Maps;
- preporuke na Netflixu;
- preporuke na YouTubeu;
- spam filter u emailu;
- automatsko ispravljanje teksta;
- prepoznavanje lica na telefonu;
- ChatGPT;
- Gemini.
Zbog toga nije ispravno koristiti pojmove AI i ChatGPT kao da znače isto.
Da li je ChatGPT isto što i AI?
Ne.
Vještačka inteligencija je široko područje koje obuhvata veliki broj tehnologija, metoda i proizvoda.
ChatGPT je jedan konkretan proizvod koji koristi modele vještačke inteligencije za obradu i generisanje jezika i drugih vrsta sadržaja.
Slično tome, ni Google Gemini, Microsoft Copilot ili alat za generisanje fotografija nisu cijela vještačka inteligencija. Oni predstavljaju pojedinačne proizvode i načine njene primjene.
Šta AI može, a šta ne može?
Mogućnosti AI-ja zavise od vrste sistema i zadatka za koji je napravljen.
AI može pomoći u:
- analiziranju velike količine podataka;
- prepoznavanju obrazaca;
- sažimanju teksta;
- prevođenju;
- generisanju sadržaja;
- organizovanju informacija;
- automatizaciji ponavljajućih zadataka;
- pronalaženju ideja.
Međutim, postoje i ozbiljna ograničenja.
AI ne može pouzdano:
- garantovati da je svaki odgovor tačan;
- razumjeti svijet potpuno kao čovjek;
- samostalno provjeriti svaku generisanu tvrdnju;
- zamijeniti ljudsku procjenu u svakoj situaciji.
Posebno je važno znati da generativni AI ponekad može dati vrlo uvjerljiv, ali potpuno pogrešan odgovor.
Dobar stil pisanja nije dokaz tačnosti.
Zbog toga važne činjenice uvijek treba dodatno provjeriti, posebno kada se radi o zdravlju, novcu, pravnim pitanjima ili drugim odlukama koje mogu imati ozbiljne posljedice.
Koje su prednosti vještačke inteligencije?
Jedna od najvećih prednosti AI-ja je mogućnost obrade velike količine informacija u relativno kratkom vremenu.
U zavisnosti od zadatka, može pomoći u:
- uštedi vremena;
- automatizaciji rutinskih poslova;
- analiziranju podataka;
- učenju novih tema;
- pronalaženju i razvijanju ideja;
- kreativnom radu;
- organizaciji informacija;
- povećanju produktivnosti.
Naprimjer, osoba koja treba pročitati dug dokument može koristiti AI za izradu početnog sažetka, a zatim sama provjeriti najvažnije dijelove.
Programer ga može koristiti kao pomoć pri pisanju ili objašnjavanju koda, dok učeniku može pomoći da složenu temu objasni jednostavnijim riječima.
AI je najkorisniji kada se koristi kao alat, uz ljudsku provjeru i procjenu.
Koji su rizici i nedostaci AI-ja?
Uz brojne korisne primjene postoje i stvarni rizici.
Netačni odgovori
Generativni AI može izmisliti činjenicu, pogrešno protumačiti pitanje ili dati zastarjelu informaciju.
Zato važne tvrdnje treba provjeravati iz pouzdanih izvora.
Privatnost
Posebno treba paziti koje podatke šaljete različitim AI servisima.
Prije slanja osjetljivih ili poslovnih informacija korisno je provjeriti pravila privatnosti i način na koji određeni servis obrađuje podatke.
Deepfake sadržaj
AI može olakšati stvaranje vrlo uvjerljivih lažnih fotografija, glasovnih snimaka i videa.
Zbog toga fotografija ili video koji djeluju realistično više nisu sami po sebi dovoljan dokaz da se nešto zaista dogodilo.
Dezinformacije
Mogućnost brzog stvaranja velike količine sadržaja može se koristiti i za širenje netačnih informacija.
To dodatno povećava važnost provjeravanja izvora.
Autorska prava
Generativni AI otvorio je brojna pitanja vezana za korištenje zaštićenih djela tokom treniranja modela, kao i status sadržaja koji AI generiše.
Pravila mogu zavisiti od države, servisa i konkretne namjene sadržaja.
Pristrasnost
AI modeli uče na podacima. Ako podaci sadrže određene pristrasnosti ili nedostatke, oni se mogu odraziti i na rezultate modela.
Pretjerano oslanjanje na AI
Ako se svaki odgovor prihvati bez provjere, praktičan alat može postati izvor novih grešaka.
AI treba koristiti kao pomoć, a ne kao automatski autoritet za svaku temu.
Da li je korištenje AI-ja sigurno?
Zavisi od načina korištenja.
Za svakodnevna pitanja, ideje ili pomoć pri pisanju rizik može biti relativno mali. Situacija je drugačija kada unosite osjetljive podatke ili tražite odgovor na pitanje koje može imati ozbiljne posljedice.
Dobra osnovna pravila su:
- ne unosite lozinke;
- ne šaljite brojeve bankovnih kartica;
- ne unosite povjerljive poslovne dokumente prije nego što provjerite pravila servisa;
- provjeravajte važne informacije;
- dodatno provjeravajte zdravstvene, pravne i finansijske tvrdnje;
- provjerite postavke privatnosti servisa koji koristite.
Jednostavno pravilo glasi: ako neku informaciju ne biste bez razmišljanja poslali nepoznatoj internet usluzi, nemojte je automatski slati ni AI alatu.
Hoće li AI zamijeniti ljude?
Ne postoji jednostavan odgovor koji vrijedi za sva zanimanja.
AI već može automatizovati pojedine zadatke, a razvoj novih alata može promijeniti način na koji se određeni poslovi obavljaju.
To ne znači automatski da će cijela zanimanja nestati.
U praksi se može dogoditi da se promijeni odnos između zadataka koje obavlja čovjek i zadataka koje obavlja softver.
Istovremeno, razvoj novih tehnologija može otvoriti i nove vrste poslova, povećati produktivnost ili omogućiti ljudima da više vremena posvete zadacima koji zahtijevaju procjenu, kreativnost, komunikaciju i odgovornost.
Zbog toga je korisnije pratiti kako AI mijenja konkretne zadatke nego pokušavati predvidjeti da li će neko zanimanje potpuno nestati.
Kako početi koristiti vještačku inteligenciju?
Za početak vam nije potrebno tehničko znanje.
Možete krenuti kroz nekoliko jednostavnih koraka:
- Odaberite AI alat koji odgovara zadatku koji želite obaviti.
- Napravite račun ako ga servis zahtijeva.
- Napišite jasno pitanje ili zahtjev.
- Dodajte dovoljno konteksta da alat razumije šta vam treba.
- Pregledajte i provjerite rezultat.
- Doradite zahtjev ako prvi odgovor nije dovoljno dobar.
Naprimjer, umjesto samo:
„Fotosinteza“
možete napisati:
Objasni mi fotosintezu jednostavnim jezikom kao učeniku osnovne škole.
Što jasnije objasnite cilj, publiku i format rezultata koji želite, veća je vjerovatnoća da ćete dobiti koristan odgovor.
Instrukcija koju dajete AI alatu često se naziva prompt.
Najčešća pitanja o vještačkoj inteligenciji
Šta znači skraćenica AI?
AI je skraćenica od engleskog izraza Artificial Intelligence, odnosno vještačka inteligencija.
Da li je ChatGPT vještačka inteligencija?
Da. ChatGPT je proizvod koji koristi modele vještačke inteligencije za razumijevanje i generisanje jezika i drugih vrsta sadržaja.
Da li AI razmišlja kao čovjek?
Ne na isti način.
AI sistemi obrađuju podatke i koriste naučene obrasce kako bi napravili određeni rezultat. Činjenica da odgovor zvuči ljudski ne znači da model razmišlja ili razumije svijet na isti način kao čovjek.
Da li je AI besplatan?
Postoje i besplatni i plaćeni AI alati.
Neki servisi nude osnovne mogućnosti bez plaćanja, dok naprednije funkcije ili veći obim korištenja mogu zahtijevati pretplatu.
Može li AI pogriješiti?
Da.
AI može dati netačan, nepotpun ili zastario odgovor, čak i kada je napisan vrlo uvjerljivo. Zbog toga je važne informacije potrebno provjeravati.
Ko koristi vještačku inteligenciju?
AI koriste pojedinci, kompanije, programeri, škole, istraživači, kreativci i organizacije iz velikog broja industrija.
Način korištenja zavisi od potrebe – od jednostavne pomoći pri pisanju do veoma složenih sistema za analizu podataka.
Treba li se bojati vještačke inteligencije?
Vještačka inteligencija donosi i korisne mogućnosti i stvarne rizike.
Umjesto posmatranja AI-ja kao nečega što je automatski dobro ili loše, korisnije je razumjeti kako određeni sistem funkcioniše, za šta je namijenjen, koja su njegova ograničenja i kako zaštititi vlastite podatke.
Zaključak
Vještačka inteligencija nije jedan program, već široko područje tehnologije koje je već prisutno u velikom broju proizvoda koje svakodnevno koristimo.
Može pomoći pri analizi podataka, pisanju, učenju, automatizaciji i brojnim drugim zadacima, ali njeni rezultati nisu automatski tačni.
Najkorisniji pristup je koristiti AI kao alat, razumjeti njegova ograničenja i provjeravati informacije kada je tačnost važna.
Ako tek počinjete istraživati AI, sljedeći korak je upoznati alate poput ChatGPT-a i naučiti kako napisati dobar prompt.