Vodiči i savjeti

Kako uštedjeti struju u domaćinstvu – šta stvarno smanjuje račun

Piše Marko JovanovićObjavljeno 18 listopada, 20265 min čitanja

Najviše struje u domaćinstvu obično troše grijanje i hlađenje, bojler i uređaji koji griju vodu ili zrak. Zato najveću uštedu donose upravo tu: niža temperatura na bojleru, pametnije grijanje i klima umjesto električne grijalice, pranje na nižim temperaturama i gašenje uređaja koji rade bez potrebe. Sitnice poput punjača u utičnici gotovo ništa ne mijenjaju na računu.

U ovom vodiču su savjeti poredani prema tome koliko stvarno utiču na račun, uz jednostavan način da sami izračunate koliko neki uređaj troši.

Kako izračunati koliko uređaj troši

Potrošnja se računa u kilovatsatima (kWh), a formula je jednostavna:

snaga uređaja (W) × broj sati rada ÷ 1000 = potrošnja u kWh

Na primjer, grijalica od 2.000 W koja radi 3 sata dnevno potroši 2.000 × 3 ÷ 1000 = 6 kWh dnevno, odnosno oko 180 kWh mjesečno. Kada to pomnožite s cijenom kilovatsata s vašeg računa, dobijete trošak u novcu. Snagu uređaja pronaći ćete na naljepnici ili u uputstvu.

Uređaji s termostatom (bojler, frižider, klima) ne rade punom snagom stalno, pa je stvarna potrošnja manja od ovog proračuna. Za tačan uvid možete koristiti jeftin mjerač potrošnje koji se stavlja između utičnice i uređaja.

Grijanje i hlađenje: najveći dio računa

  • Klima umjesto grijalice. Inverter klima uređaj za istu toplotu obično troši višestruko manje struje od električne grijalice ili kalorifera, jer toplotu „prebacuje” izvana, a ne proizvodi je direktno iz struje.
  • Umjerena temperatura. Svaki stepen niže zimi i stepen više ljeti smanjuje potrošnju. Zimi je 20–21 °C u boravku obično dovoljno, a u spavaćoj sobi i manje.
  • Ne grijte prazne prostorije. Zatvorite vrata prostorija koje ne koristite i ne grijte ih.
  • Kratko provjetravanje. Nekoliko minuta širom otvorenog prozora bolje je od prozora koji je satima na kip, dok grijanje radi.
  • Zaptivanje. Promaja ispod vrata i oko prozora jede toplotu. Trake za zaptivanje su jeftine i lako se postavljaju.

Kako podesiti klimu da efikasno hladi i troši manje, detaljno smo objasnili u vodiču kako podesiti klimu da hladi.

Bojler: tihi potrošač

Električni bojler je u mnogim domaćinstvima jedan od najvećih potrošača.

  • Temperatura: postavite termostat na oko 55–60 °C. Viša temperatura troši više i brže stvara kamenac, a mnogo niža se ne preporučuje iz higijenskih razloga.
  • Uključujte ga kada treba: ako vam topla voda treba u određeno vrijeme, tajmer ili pametna utičnica mogu ga paliti samo tada.
  • Kraće tuširanje: svaka minuta manje pod tušem znači manje vode koju bojler mora zagrijati.
  • Kamenac: grijač prekriven kamencem radi duže. Redovan servis i čišćenje održavaju bojler efikasnim.

Ako imate dvotarifno brojilo, provjerite kod svog distributera kada važi jeftinija tarifa i u to vrijeme koristite bojler, veš mašinu i mašinu za suđe.

Veš mašina, sušilica i mašina za suđe

  • Perite na 30 ili 40 °C umjesto na 60 °C kad god veš nije jako prljav. Najveći dio struje pri pranju troši se na zagrijavanje vode.
  • Palite mašine tek kada su pune.
  • Koristite eko programe. Traju duže, ali troše manje energije.
  • Sušite veš na zraku kad god možete. Sušilica je jedan od većih potrošača.

Frižider i kuhinja

  • Frižider podesite na oko 4–5 °C, a zamrzivač na −18 °C. Hladnije od toga troši više bez stvarne koristi.
  • Ne stavljajte topla jela u frižider i ne držite vrata otvorena duže nego što treba.
  • Odmrzavajte zamrzivač kada se nakupi led, jer debeo sloj leda povećava potrošnju.
  • Kuhajte s poklopcem i u kuhalu za vodu grijte samo onoliko vode koliko vam treba.

Rasvjeta i uređaji u pripravnosti

LED sijalice troše višestruko manje od klasičnih i štedljivih sijalica i traju godinama, pa se zamjena brzo isplati. Uređaji u pripravnosti (televizor, dekoder, zvučnici) troše malo pojedinačno, ali zajedno mogu dati primjetan iznos. Produžni kabl s prekidačem omogućava da ih jednim pritiskom potpuno ugasite.

Šta su mitovi

  • „Punjač u utičnici troši puno.” Savremeni punjači bez priključenog uređaja troše zanemarivo malo.
  • „Klimu treba stalno gasiti i paliti.” Kod kratkih izlazaka inverter klima često troši manje ako radi na umjerenoj temperaturi nego ako se ponovo hladi ili grije od nule.
  • „Uređaji za štednju struje iz utičnice smanjuju račun.” Takvi „štedljivci” koji se reklamiraju na internetu ne smanjuju potrošnju u domaćinstvu.

Najčešća pitanja

Šta najviše troši struju u kući?

Obično električno grijanje, bojler, klima, sušilica, šporet i rerna. Sve što grije vodu ili zrak troši najviše.

Da li se isplati kupiti novi frižider radi uštede?

Ako je stari frižider vrlo star ili neispravan, novi energetski efikasan model može primjetno smanjiti potrošnju. Ispravan frižider srednje starosti obično se ne isplati mijenjati samo zbog struje.

Koliko troši klima zimi?

Zavisi od snage, vanjske temperature i izolacije, ali inverter klima obično daje istu toplotu uz manje struje od električne grijalice. Za približnu procjenu koristite formulu iz ovog vodiča i stvarno vrijeme rada.

Kako znati da li mi je račun previsok?

Uporedite potrošnju u kWh s istim mjesecom prošle godine, a ne iznos u novcu, jer se cijene mijenjaju. Nagli skok bez promjene navika može značiti kvar uređaja, na primjer bojlera.

Vodič provjeren 18. oktobra 2026. Cijene i tarife zavise od vašeg distributera.