Opći izbori u Bosni i Hercegovini održavaju se u nedjelju, 4. oktobra 2026. godine. Izbori su raspisani za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske te skupštine deset kantona u Federaciji BiH. Koje će tačno glasačke listiće birač dobiti zavisi od područja i izbornog nivoa za koji ima pravo glasati.
Ovogodišnje glasanje donosi i značajnu novinu. Na redovnim biračkim mjestima predviđena je upotreba uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skenera glasačkih listića, zbog čega će sam postupak izgledati nešto drugačije nego na ranijim izborima.
U nastavku donosimo praktično objašnjenje cijelog postupka – od dolaska na biračko mjesto do pravilnog označavanja i skeniranja glasačkih listića.
Kada su otvorena biračka mjesta?
Biračka mjesta otvaraju se u 7:00 sati, a redovno glasanje završava u 19:00 sati. Ako se birač u 19:00 već nalazi u redu za glasanje, omogućit će mu se da glasa. Birači koji u red dođu nakon 19:00 sati više ne ulaze u postupak glasanja.
Prije izbornog dana dobro je provjeriti tačnu lokaciju svog biračkog mjesta putem zvaničnih informacija Centralne izborne komisije BiH ili nadležne gradske odnosno općinske izborne komisije. CIK BiH na posebnoj stranici za Opće izbore 2026. objavljuje informacije i dokumente namijenjene biračima.
Šta morate ponijeti na glasanje?
Za ulazak u postupak glasanja potrebno je imati važeći identifikacioni dokument Bosne i Hercegovine. CIK navodi tri dokumenta koja se mogu koristiti: ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu.
Dokument je potreban zato što se identitet birača prvo provjerava prije izdavanja glasačkih listića. Na redovnim biračkim mjestima 2026. godine ta provjera uključuje i novi sistem biometrijske identifikacije.
Kako izgleda biometrijska identifikacija?
Nakon ulaska na biračko mjesto član biračkog odbora prvo provjerava identifikacioni dokument birača i očitava ga putem uređaja. Kada se podaci prikažu u sistemu, birač stavlja desni kažiprst na čitač otiska prsta.
Ako je identifikacija uspješna, uređaj štampa potvrdu koju birač potpisuje. Potvrda se zatim odlaže u posebnu kutiju, nakon čega birač prelazi do člana biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće.
Ako uređaj ne može očitati desni kažiprst, pokušava se s lijevim. Ako nije moguće očitati ni jedan otisak, a identitet osobe nije sporan, predsjednik i član biračkog odbora mogu kroz predviđenu proceduru omogućiti nastavak glasanja. Dakle, neuspješno očitavanje otiska samo po sebi ne znači da je postupak završen.
Ako se ispostavi da birač nije evidentiran na tom biračkom mjestu, uređaj prema uputstvu CIK-a može odštampati potvrdu s informacijom o njegovom biračkom mjestu.
Koliko glasačkih listića dobijate?
Prema priručniku CIK-a, biraču se u pravilu izdaje set od četiri glasačka listića, prilagođen izbornim nivoima za koje ima pravo glasati.
Poseban slučaj su birači u Brčko distriktu BiH s entitetskim državljanstvom Federacije BiH, kojima se izdaju tri glasačka listića. Uz listiće birač dobija zaštitnu fasciklu i dodatnu kandidatsku listu koja pomaže pri odabiru kandidata na proporcionalnim listićima.
Glasački listići 2026. imaju novi izgled, a CIK propisuje da se označavaju posebnim flomasterom koji se nalazi u glasačkoj kabini.
Kako pravilno glasati kada su na listiću imena kandidata?
Za izbore koji se provode po većinskom sistemu, poput izbora za članove Predsjedništva BiH te predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, na listiću su navedeni pojedinačni kandidati.
Pravilno glasanje podrazumijeva da se ispuni kružić ispred imena samo jednog kandidata. Ako su označena dva ili više kandidata, listić se smatra nevažećim.
Kako glasati za stranku i kandidate?
Drugačiji način označavanja koristi se na proporcionalnim listićima za parlamente i skupštine.
Na lijevoj strani listića nalaze se politički subjekti, dok se na desnoj strani nalaze redni brojevi kandidata. Imena i prezimena kandidata birač može provjeriti na dodatnoj kandidatskoj listi koju dobija zajedno s glasačkim listićima.
Najvažnije pravilo je da birač mora označiti jedan politički subjekt. Može završiti glasanje samo tim odabirom, ali može i dodatno označiti jednog, dva ili najviše tri kandidata unutar tog istog političkog subjekta.
Ako su pravilno označeni jedan politički subjekt i do tri njegova kandidata, računaju se i glas za politički subjekt i preferencijalni glasovi za označene kandidate.
Postoji i važna novost koju vrijedi zapamtiti: ako birač označi jedan politički subjekt, ali unutar njega označi više od tri kandidata, listić i dalje ostaje važeći za taj politički subjekt, ali se pojedinačni glasovi kandidatima neće računati.
S druge strane, ako birač označi samo broj jednog ili više kandidata, a ne označi politički subjekt kojem pripadaju, takav glas nije pravilno dat. CIK-ove instrukcije posebno upozoravaju birače da je potrebno označiti politički subjekt.
Kada glasački listić može biti nevažeći?
Kod proporcionalnog sistema listić je nevažeći ako su označena dva ili više političkih subjekata, ako nije označeno ništa ili ako je označavanje takvo da se ne može jasno utvrditi izbor birača.
Problem predstavljaju i dodatne oznake kojima bi se mogao otkriti identitet birača. CIK kao primjer navodi potpis, a nevažećim se smatra i listić na koji su dopisana imena kandidata ili koji je označen na način drugačiji od propisanog. Kod većinskog sistema posebno vrijedi pravilo da se ne smije označiti više od jednog kandidata.
Najjednostavnije pravilo je zato ne dodavati vlastite poruke, potpise ili crteže na listić, nego koristiti isključivo predviđene kružiće i flomaster koji se nalazi u kabini.
Šta se dešava nakon što popunite listiće?
Nakon glasanja listići se stavljaju u zaštitnu fasciklu i nose do skenera. Birač ih zatim jedan po jedan izvlači iz fascikle i ubacuje u otvor skenera, nakon čega uređaj automatski povlači listić u glasačku kutiju.
Na ekranu se prikazuje informacija je li listić uspješno skeniran. Kada su svi listići uspješno skenirani, birač vraća zaštitnu fasciklu i kandidatsku listu članu biračkog odbora i napušta biračko mjesto.
Listiće je poželjno čuvati ravnim i neoštećenim. CIK navodi da skener može vratiti listić ako je pocijepan, zgužvan, presavijen, pogrešno umetnut ili ako njegove oznake ometaju očitavanje. Ako tokom postupka dođe do oštećenja listića, birački odbor ima propisanu proceduru za njegovo izdvajanje, a biraču se može izdati novi listić.
Šta ako slučajno oštetite glasački listić?
Ako birač tokom glasanja slučajno ošteti glasački listić, ima pravo zatražiti zamjenu. Član biračkog odbora takav listić označava kao oštećen, izdvaja ga prema propisanoj proceduri i izdaje novi.
Zbog toga nije potrebno pokušavati popravljati pocijepan ili teško oštećen listić. U takvoj situaciji treba se obratiti biračkom odboru.
Smije li se koristiti mobitel tokom glasanja?
Ne. Prema uputstvima CIK-a, birač prilikom glasanja ne smije koristiti mobitel niti drugo sredstvo za snimanje ili fotografisanje. Glasanje je tajno, a u glasačkoj kabini se u pravilu nalazi samo birač.
Zbog toga listić ne treba fotografisati niti snimati postupak označavanja u kabini.
Ko može dobiti pomoć druge osobe?
CIK predviđa mogućnost pomoći drugog lica za birače koji su slijepi, nepismeni ili osobe s invaliditetom koje ne mogu samostalno izvršiti glasanje.
Birač sam bira osobu koja će mu pomoći, uz odobrenje predsjednika biračkog odbora. Pomagač ne može biti član biračkog odbora, a jedna osoba može pomoći samo jednom biraču. Postupak se evidentira na posebnom obrascu.
Za birače koji mogu doći do objekta, ali zbog fizičke prepreke ili neprilagođenog prostora ne mogu ući u biračko mjesto, CIK-ov priručnik također predviđa poseban postupak kojim se omogućava glasanje izvan same prostorije biračkog mjesta.
Šta ako nova tehnologija ne radi?
Uvođenje biometrijskih uređaja i skenera ne znači da izborni proces zavisi isključivo od toga da svaki uređaj radi bez problema.
Ako biometrijski uređaj prestane raditi i problem se ne može otkloniti, izborna komisija može, uz saglasnost CIK-a, prijeći na postupak bez tog uređaja. Tada se identitet provjerava dokumentom i koristi se odgovarajući izvod iz Centralnog biračkog spiska.
Slično vrijedi i za skener. Ako ga nije moguće koristiti niti zamijeniti rezervnim uređajem, predviđena je procedura u kojoj izborna komisija dostavlja glasačku kutiju kako bi se izborni proces mogao nastaviti.
Najvažnije što treba zapamtiti
Za izbore 4. oktobra najvažnije je razlikovati dvije vrste listića. Kada birate pojedinačnog kandidata po većinskom sistemu, označava se samo jedan kandidat. Kod proporcionalnog sistema prvo se obavezno bira jedan politički subjekt, a zatim se po želji mogu označiti do tri kandidata tog istog subjekta.
Na biračko mjesto treba ponijeti važeću ličnu kartu, pasoš ili vozačku dozvolu BiH, listiće označavati samo na propisani način i ne koristiti telefon za snimanje ili fotografisanje tokom glasanja. Nakon označavanja, listići se na redovnim biračkim mjestima skeniraju jedan po jedan prije nego što završe u glasačkoj kutiji.
Napomena: Informacije u ovom vodiču provjerene su prema dokumentima i uputstvima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine za Opće izbore 2026, dostupnim zaključno sa 20. septembrom 2026. CIK na posebnoj stranici za izbore objavljuje aktuelne propise, materijale za birače i eventualne izmjene postupka.